Bonsai


Od malih nogu je ilustracija bonsai-ja uzrokovala uzdahe i čežnju, a pojava i mogućnost kupovine pojedinih primjeraka u megamarketima i prva razočarenja. Svi kupljeni primjerci su redom uginuli nakon mjesec ili dva provedenih u zatvorenoj prostoriji. Tek nakon sati i sati provedenih u istraživanju, došlo se do saznanja šta je to bonsai, kako uzgojiti određenu biljku, oblikovati je i dočekati njenu zrelost. Mnogo informacija se može naći na specijalizovnim forumima u okruženju, gdje se na jednostavnom i razumljivom jeziku savjetuje kako da se na najlakši način uzgoji drvo, oblikuje njegovo korijenje i krošnja, i na kraju, stvori izložbeni primjerak.

Postoji jedno nepisano pravilo, koje malo ko želi da savjetuje zbog komercijalne prodaje. Najlakše je uzgojiti višegodišnju biljku (drvo ili grm), održati je u životu, oblikovati po vlastitoj želji, samo ako je ona autohtonog porijekla na području na kome će se ta biljka i održavati. Biljke nabavljene u velemarketima su egzotične vrste koje žive u suptropskim klimama sa velikom koncetracijom vlažnosti vazduha i na višim temperaturama. Predozirane su fitohormonima, najčešće su kalemljene i posađene u tlo nekvalitetnog sastava.

Nijedna od ovih vrsta se ne može držati u zatvorenoj prostoriji (dnevni boravak, spavaća soba, radna soba i sl.) na duži vremenski period. To može biti na par dana godišnje kada su ekstremne temperature vani. Sve biljke moraju biti i noću i danju na otvorenom, a potrebu za vlažnim tlom nadoknađujemo svakodnevnim zalijevanjem. Ljeti to može biti i dva, tri puta dnevno.

Postoji par načina stvaranja bonsai drveta, ali oba zahtijevaju strpljenje i višegodišnji trud. Jedan je iz sjemena, ali ne bonsai sjemena koje se može nabaviti na internetu (tako nešto ne postoji), već sjemena prikupljenog ispod željenog stabla i adekvatno pripremljenog za sijanje.

Nakon klijanja i pojave stabla slijedi tzv. ožicavanje (oblikovanje stabla i grana žicom), redovno zalijevanje, dodavanje vještačkih minerala i po potrebi šišanje. Naravno, jedna vegetacijska sezona ima svoj ciklus i ona se ne može ubrzati ni na kakav način.

Naša umjereno kontinentalna klima nije pogodna za život ovih vrsta biljaka, a pogotovo držanje u zatvorenom, gdje se prostor vještački dogrijava i po 6 mjeseci godišnje. Za naše područje Balkana, pogodne biljke za ovaj hobi su sve drvenaste biljke koje žive po šumama, i koje se mogu naći na otvorenom.

Dakle sve zimzelene i bjelogorične vrste, voće, grmlje i sl. One mogu bez problema podnijeti i topla i sušna ljeta, kao i niske temperature zimi. Bitno je da odgovaraju finalnom obliku koji se želi postići, imaju malo lišće, otporne su na često orezivanje korijena i grana. Grab, hrast, živa ograda, juniperusi, šimširi, borovi, masline i sl. su veoma izdržljive biljke, dok smokva, šumski javor, platan, iako dobro podnose klimu nisu pogodni zbog velikog lišća.

Potrebno je nekoliko godina da se dobije nešto što liči na bonsai, a pravi lijepi primjerak se može očekivati tek nakon više desetina godina truda. Ovde imate tri primjera, presađivanjem jednogodišnje biljke nara i čempresa sa prirodnosg staništa u saksiju, i treći nastao procesom sađenja sjemena hrasta
Drugi način, koji koriste svi bonsai uzgajivači, su pronalaženje adekvatnog materijala u prirodi ili u rasadnicima. Biljka se vadi sa svog staništa isključivo u doba mirovanja ili neposredno pred kretanje nove vegetacije, nakon prestanka pojave mraza. Na raznim proplancima, kamenjarima, pozicijama gdje su jaki vjetrovi, nalaze se biljke koje su stare i više desetina godina, a koje su visine do 1m, interesantnih krivih linija stabla i grana, ogoljenog korijenja i sl., idealnog kao početni materijal za bonsai. Ukoliko se pažljivo izvade bez oštećenja korjenovog sistema, i posade u vodopropusnu kombinaciju zemlje i pjeska, imaju sve moguće uslove za preživljavanje i presađivanje.

Tek nakon godinu ili dvije slijedi postepeno oblikovanje. Većina biljaka, ukoliko ima zdrav korijen, regeneriše krošnju. To znači da ako nabavite sadnicu (npr. šljiva), posadite u saksiju, na kraju sezone kad opadne lišće, odsiječete kompletno stablo, 15-20 cm iznad korijena, na proljeće možete očekivati nove izboje koje će postati grane, tj. buduća krošnja. Zbog toga je bitno gledati oblik stabla i korijenja jer se kod većine njih krošnja stvara postupno u narednim sezonama.


Suiseki


...predstavlja sklad neobrađenog kamena i namjenskog postolja koji zajedno čine vizuelnu cjelinu. Kamen koji se pronađe u prirodi, dozvoljeno je samo oprati, napraviti odgovarajuću podlogu sa nogicama i to je to. Neki vole tražiti sličnost kamena i planinskih vrhova (razni minerali po kamenu predstavljaju prirodni snijeg, slapove i potočiće), dok drugi jednostvno zanimljiv kamen žele iskoristiti kao skulpturu. Pojedino kamenje neobičnog oblika ili boje na koje smo naišli je zaslužilo privilegiju da se ovde pojave.

српски